Scena iz
predstave
Amaterskog pozorišta narodnog univerziteta Trstenik *NARODNI
POSLANIK* Branislava Nušića, u režiji Aleksandra
Berčeka.
REALIZACIJA PROGRAMA *FEDRARO 2006*
Trećeg dana
festivala, 17.05.2006. godine, u
20 časova i 30 minuta, pred prepunom salom Doma kulture u Trebotinu
odigrana je
predstava Branislava Nušića *NARODNI
POSLANIK* u režiji Aleksandra
Berčeka i izvodjenju Amaterskog pozorišta narodnog
univerziteta Trstenik.

Iz
Predstave

Iz Predstave

Iz
Predstave

Kandidati za narodnog poslanika

Publika sa interesovanjem prati predstavu

Obradović Ljubodrag - pesnik, Jovanka Andrić -
glumica i Milentije Đorđević, profesor
- doktor književnosti, članovi žirija
UTISCI O
PREDSTAVI *NARODNI POSLANIK*
Predstava
Branislava Nušića *NARODNI
POSLANIK* u režiji Aleksandra
Berčeka i izvodjenju Amaterskog pozorišta narodnog
univerziteta Trstenik, koja je odigrana trećeg dana festivala, pred
prepunom salom Doma kulture u Trebotinu, pridružila se kvalitetom
izvodjenja, glume i scenskih rešenja, predstavama koje se
ove
godine igraju na Fedraru.
Uigrana glumačka ekipa je sa lakoćom odgovorila na sve zahteve koje je
pred njih postavio poznati glumac Aleksandar Berček, kome je
ovom
slučaju poverena režija.
Ljubodrag
Obradović
Na desetom
FEDRARU, Amatersko pozorište Narodnog univerziteta
Trstenik, predstavilo nam se u najboljem sjaju predstavom *NARODNI
POSLANIK* Branislava Nušića.
Da *klasici* treba da ostanu u vremenu kome pripadaju, bez potrebe
nasilne modernizacije, potvrdila je i ova predstava.
Odlični tandem Sreta Numera - Jevrem, u izvodjenju Radeta Dimitrijevića
i posebno Dušana Jovića, daju svojevrstan pečat ovoj
predstavi,
koja u celini briše razlike izmedju amaterizma ( u igračkom
smislu ) i profesionalizma. Pravo otkriće su i Dragana Đalić u ulozi
Danice i gazda Mladen, Milojice Šekularca.
Jedinu zamerku upućujem reditelju predstave Aleksandru Berčeku, koji u
svojim rediteljskim rešenjima nimalo nije odstupio od
istoimene
predstave koju je početkom 1991. godine režirao u Narodnom
pozurištu u prištini.
Jovanka
Andrić
Publici
želimo dobre predstave, a učesnicima puno uspeha na FEDRARU
2006 !!!
|
TREĆI
DAN FEDRARA
*NARODNI
POSLANIK*
fotografije

Raka Radović, predsednik opštine Trstenik, na FEDRARU

Grković, Rajna i Boban Aleksić na FEDRARU

Otac i ćerka

Majka i ćerka

Priprema za poslanika

Doajeni scene
AMATERSKO
STVARALAŠTVO
ili
ODNOS
PREMA POSLU
Od nedavno, na ovamo, čini se
da je priča o amaterskom, posebno, amate- rsko dramskom
stvaralaštvu, već ispričana.
U poplavi
raznoraznih
potcenjivačkih odnosa prema ovoj estetskoj ideologiji koja uobličava
(novu) stvarnost, amatersko dramsko stvaralašvo doživljava
se
kao mesto na kojem bi *grupa entuzijasta trebalo da glumom iz
prošlog veka, podseti publiku, selektore i raznorodne
stručne
komisije na jedan period razvoja dramske umetnosti ili da posluže kao
poligon za zaradjivanje honorara uzvesnim rediteljima, glumcima,
dramaturzima* i ne znam kome sve još.
Ovakav pristup, kojeg, hteli mi to da priznamo ili ne, ima sve
više, doveo je do toga da se na ovakvu vrstu
stvaralaštva, posebno u eposi globalnog materijalizma, gleda
sa
izvesnom dozom potcenjivanja i zane- marivanja. Zainteresovanost
teatarskog i političkog establišmenta za ovu vrstu
izražavanja
svodi se na humanitarno - promocijsko - predizbornu ljubaznost.
Naravno,
dozvoliću sebi
posebnost da, uz izvestan broj zaljubljenika i poštovaoca, o
ovome imam pomalo zaboravljen nacističko - boljševičko -
seksualnorevolucionarni pristup:
-
Amatersko
stvaralaštvo je zadivljujuća prilika da se
promišljajući
ljudi okupe oko zajedničkog predstavljanja i doživljava- nja
(nad)realnosti;
-
Amatersko
stvaralaštvo je jedinstvena prilika da se izvan
institucionalne sredine progovori na različit, nov način:
sociološki,
kultorološki, estetski;
-
Amatersko stvaralaštvo je još uvek jedini način
doživljavanja kolektiva;
- I
još uvek je jedina spona sa religijskom prapostojbinom
pozorišta.
Istovremeno,
u trenutku
kada su *profesinalne družine* ( jedan, dva, najviše
šest
glumaca + tzv. reditelj ) krenule u opsedanje provincijskih
pozorišta, domova kulture, zadružnih domova, amaterska
pozorišta, u svom nastojanju dostizanja visokih estetskih
dometa, jesu retki nastavljači pravih pozorišnih stvaralaca
i
tragalaca.
Konačno, u
postmodernističkom i hiper-
realističkom
vremenu,
kakvo je ovo naše, definicija amaterizma zasniva se na
odnosu
prema poslu. Nipodštavanje iliti otaljavanje posla, kojim se
u
datom vremenu i prostoru baviš, jeste amaterizam. Sve ostalo
je
stvaralaštvo.
Spasoje Ž.
Milovanović
|